Srbija ∇
Javne nabavke u regionu: Tenderi se raspisuju i za puteve koji već postoje
- 09. Feb 2020
- Javne nabavke
- Oslobođenje
Broj raspisanih javnih nabavki u izbornim godinama u BiH raste u prosjeku za 30 posto, a u oblasti radova čak i 40 procenata u odnosu na godine u kojima nema izbora. Razlog je izvlačenje javnog novca za privatne, odnosno stranačke interese.
- Javne nabavke su osnovno sredstvo finansiranja političkih partija i izbornih kampanja. Posebno se u periodu pred izbore nabavljaju razne vrste robe i usluga, a čak smo bili svedoci da se izgrađuju putevi koji postoje, naročito u malim sredinama gde se nosioci vlasti oslanjaju na to da neće biti kontrole, da građani ne gledaju portal javnih nabavki i da civilno društvo ne radi monitoring, kazala je za O kanal Aleksandra Martinović iz Transparency Internationala BiH.
Istaknula je da se građevinski radovi svugdje u svijetu smatraju oblašću koja je najkritičnija u kontekstu javnih nabavki. Kao primjer je navela analize koje su urađene u Albaniji, nakon nedavnog razornog zemljotresa, čiji je naslov glasio: “Ne ubija zemljotres, nego korupcija u građevini”. Izrazila je bojazan da bi slične prirodne nepogode u BiH imale fatalne posljedice, jer pitanje je kakav je kvalitet zgrada.
Kazala je i da prednacrt izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama još nije stavljen u formalnu proceduru, uprkos tome što je urađen prije dvije godine, a institucije koje trebaju dati mišljenje još se nisu očitovale.
- Ne znamo zbog čega, ali verovatno zato što unosi određene antikorupcione elemente, među kojima su krivično delo zloupotrebe u javnim nabavkama, preciznije odredbe o sukobu interesa i treće, možda najvažnije, formiranje inspektorata u okviru agencije za javne nabavke za dodatnu kontrolu neregularnosti, govori Martinović.
Istaknula je i problem nedovoljnih kapaciteta Ureda za razmatranje žalbi, ali i “nivo znanja da odgovore na sve to”, zbog čega nekada žalbene procedure traju i po više mjeseci.
Glavni nalazi projekta “Da javne nabavke postanu javne”, koji su predstavljeni jučer u Sarajevu, pokazali su da su postupci javnih nabavki u BiH netransparentni, neravnopravno tretiraju te diskriminiraju učesnike u postupku, ne potiču aktivnu i fer konkurenciju, a neefikasni su i neekonomični.
Mervan Miraščija iz Fonda otvoreno društvo BiH kazao je da se kršenje Zakona o javnim nabavkama ponavlja u svim fazama postupka, te da taj zakon krše ugovorni organi na svim nivoima vlasti.
- Veliko je nepovjerenje privrednih subjekata, odnosno ponuđača u sistem javnih nabavki i primjetna je kartelizacija tržišta javnih nabavki, rekao je Miraščija, te dodao da će u 2020. fokus monitoringa javnih nabavki biti na svrsishodnosti, zbog činjenice da je riječ o izbornoj godini.
Aleksandar Draganić iz Agencije za razvoj preduzeća Eda rekao je da je u postupcima javnih nabavki u BiH i dalje mala konkurencija, te da veliki broj pokrenutih postupaka bude poništen uz argumentaciju da “nijedna zaprimljena ponuda nije prihvatljiva”.
Na konferenciji za novinare rečeno je i da je ukupna vrijednost praćenih postupaka u 2019. veća od 1,8 milijardi KM. Učesnici u projektu “Da javne nabavke postanu javne” su Fond otvoreno društvo BiH, TIBiH, Udruženje Tender Banja Luka, Agencija za razvoj preduzeća Eda i Media centar Sarajevo.
Na nedostatke Zakona o javnim nabavkama ukazao je i načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić, naglasivši da se ne traži ekonomski najpovoljnija nego ekonomski najjeftinija ponuda, koja u konačnici često ispadne najskuplja.
- Kada tražite ekonomski najpovoljniju ponudu, tada vam ne igra ulogu samo cijena nego i da li ta firma ima potreban broj mašina, zaposlenih, koji je rok izvođenja radova, koliko će tražiti avansa... Ja sam u prošloj godini raskinuo dva ugovora sa ponuđačima koje sam morao izabrati na osnovu Zakona o javnim nabavkama. Za 11 godina na ovoj funkciji poništio sam četiri ili pet ugovora. Jednostavno, ne ispadne kako je rečeno i kako je bilo potpisano. To su bili ugovori na kanalizacijama koje su se radile iza Višegradske kapije prije oko četiri godine, raskinuli smo i ugovore za asfaltiranje ulica prošlog ljeta, pa smo imali problem sa Kovačima, govori Hadžibajrić.
Fatalne posljedice
- Javne nabavke su osnovno sredstvo finansiranja političkih partija i izbornih kampanja. Posebno se u periodu pred izbore nabavljaju razne vrste robe i usluga, a čak smo bili svedoci da se izgrađuju putevi koji postoje, naročito u malim sredinama gde se nosioci vlasti oslanjaju na to da neće biti kontrole, da građani ne gledaju portal javnih nabavki i da civilno društvo ne radi monitoring, kazala je za O kanal Aleksandra Martinović iz Transparency Internationala BiH.
Istaknula je da se građevinski radovi svugdje u svijetu smatraju oblašću koja je najkritičnija u kontekstu javnih nabavki. Kao primjer je navela analize koje su urađene u Albaniji, nakon nedavnog razornog zemljotresa, čiji je naslov glasio: “Ne ubija zemljotres, nego korupcija u građevini”. Izrazila je bojazan da bi slične prirodne nepogode u BiH imale fatalne posljedice, jer pitanje je kakav je kvalitet zgrada.
Kazala je i da prednacrt izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama još nije stavljen u formalnu proceduru, uprkos tome što je urađen prije dvije godine, a institucije koje trebaju dati mišljenje još se nisu očitovale.
- Ne znamo zbog čega, ali verovatno zato što unosi određene antikorupcione elemente, među kojima su krivično delo zloupotrebe u javnim nabavkama, preciznije odredbe o sukobu interesa i treće, možda najvažnije, formiranje inspektorata u okviru agencije za javne nabavke za dodatnu kontrolu neregularnosti, govori Martinović.
Istaknula je i problem nedovoljnih kapaciteta Ureda za razmatranje žalbi, ali i “nivo znanja da odgovore na sve to”, zbog čega nekada žalbene procedure traju i po više mjeseci.
Glavni nalazi projekta “Da javne nabavke postanu javne”, koji su predstavljeni jučer u Sarajevu, pokazali su da su postupci javnih nabavki u BiH netransparentni, neravnopravno tretiraju te diskriminiraju učesnike u postupku, ne potiču aktivnu i fer konkurenciju, a neefikasni su i neekonomični.
Mervan Miraščija iz Fonda otvoreno društvo BiH kazao je da se kršenje Zakona o javnim nabavkama ponavlja u svim fazama postupka, te da taj zakon krše ugovorni organi na svim nivoima vlasti.
- Veliko je nepovjerenje privrednih subjekata, odnosno ponuđača u sistem javnih nabavki i primjetna je kartelizacija tržišta javnih nabavki, rekao je Miraščija, te dodao da će u 2020. fokus monitoringa javnih nabavki biti na svrsishodnosti, zbog činjenice da je riječ o izbornoj godini.
Aleksandar Draganić iz Agencije za razvoj preduzeća Eda rekao je da je u postupcima javnih nabavki u BiH i dalje mala konkurencija, te da veliki broj pokrenutih postupaka bude poništen uz argumentaciju da “nijedna zaprimljena ponuda nije prihvatljiva”.
Jeftinije je skuplje
Na konferenciji za novinare rečeno je i da je ukupna vrijednost praćenih postupaka u 2019. veća od 1,8 milijardi KM. Učesnici u projektu “Da javne nabavke postanu javne” su Fond otvoreno društvo BiH, TIBiH, Udruženje Tender Banja Luka, Agencija za razvoj preduzeća Eda i Media centar Sarajevo.
Na nedostatke Zakona o javnim nabavkama ukazao je i načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić, naglasivši da se ne traži ekonomski najpovoljnija nego ekonomski najjeftinija ponuda, koja u konačnici često ispadne najskuplja.
- Kada tražite ekonomski najpovoljniju ponudu, tada vam ne igra ulogu samo cijena nego i da li ta firma ima potreban broj mašina, zaposlenih, koji je rok izvođenja radova, koliko će tražiti avansa... Ja sam u prošloj godini raskinuo dva ugovora sa ponuđačima koje sam morao izabrati na osnovu Zakona o javnim nabavkama. Za 11 godina na ovoj funkciji poništio sam četiri ili pet ugovora. Jednostavno, ne ispadne kako je rečeno i kako je bilo potpisano. To su bili ugovori na kanalizacijama koje su se radile iza Višegradske kapije prije oko četiri godine, raskinuli smo i ugovore za asfaltiranje ulica prošlog ljeta, pa smo imali problem sa Kovačima, govori Hadžibajrić.