
Revizori o ideji centralizovanih javnih nabavki: Nije se kupovalo po najpovoljnijim uslovima, polovina nije obezbedila minimalnu konkurenciju
- 27. Dec 2019
- Javne nabavke
- Novosti
Ideja centralizovanih javnih nabavki je postizanje najniže cene. U periodu od 2016. do 2018. godine, međutim, Uprava za zajedničke poslove republičkih organa u polovini slučajeva nije obezbedila minimalnu konkurenciju, najmanje dve ponude, utvrdila je Državna revizorska institucija.
Revizori skreću pažnju da propisima nije definisana obaveza Uprave da istražuje tržišta, radi određivanja predmeta nabavke i utvrđivanja procenjene vrednosti. Nema obavezu niti da uradi evaluacije postupka i analize ušteda.
- Rizik da neće biti obezbeđena konkurencija u postupku i postignuta ekonomičnost nabavke može biti rezultat nevršenja istraživanja tržišta i postavljanja dodatnih finansijskih uslova većih od maksimalno propisanih - navodi DRI. - Kako Uprava ne vrši evaluaciju postupaka u dovoljnoj meri i nema podatke o ostvarenim uštedama, ni nakon nekoliko godina od uvođenja sistema centralizovanih nabavki ne može da sagleda efekte centralizacije nabavki i na osnovu toga predloži mere u cilju unapređenja sistema.
Beograd i Kragujevac uspešniji
Gradovi Beograd i Kragujevac za koje je sprovođenje centralizovanih javnih nabavki mogućnost, a ne obaveza - efikasnije sprovode ove postupke. To je zakučak DRI.
- Za 2017. godinu, Grad Beograd je prikazao oko 450 miliona dinara uštede, a Kragujevac oko 138 miliona dinara - stoji u izveštaju. - Od 2016. do 2018. godine, u proseku je bila obezbeđena konkurencija, sa dve ili više od dve ponude, u Beogradu u više od 70 odsto postupaka. Kragujevac je to uspeo u više od 55 odsto postupaka.
To znači da se nije kupovalo po najpovoljnijim uslovima.
Revizori su primetili i da zakonom nije propisan mehanizam koji bi Upravi omogućio da sprovodi centralizovane javne nabavke za sve naručioce iz državnih organa, organizacija i pravosudnih organa. Naručioci bi trebalo da iskazuju svoje potrebe unosom podataka u informacionom sistemu. Uvidom u dostavljene spiskove revizori su otkrili da to ne rade svi oni koji su u obavezi da nabavljaju dobra i usluge centralizovano.
- Utvrđeno je da više od 50 odsto naručilaca ne iskazuje svoje potrebe za nabavkom u postupcima centralizovanih javnih nabavki - stoji u izveštaju DRI.
- Uprava se izjasnila da nema zvaničnih saznanja o tome na koji način su ti naručioci nabavljali dobra i usluge. Naveli su da su svesni činjenice da svi naručioci ne učestvuju u postupcima. Naveli su primer nabavke kancelarijskog materijala, gde se u 2017. javilo svega 39, od ukupno 103 naručioca. Istakli su i da postoje slučajevi gde naručioci određeni predmet nabavljaju i centralizovano, ali i samostalno.
Revizori skreću pažnju da propisima nije definisana obaveza Uprave da istražuje tržišta, radi određivanja predmeta nabavke i utvrđivanja procenjene vrednosti. Nema obavezu niti da uradi evaluacije postupka i analize ušteda.
- Rizik da neće biti obezbeđena konkurencija u postupku i postignuta ekonomičnost nabavke može biti rezultat nevršenja istraživanja tržišta i postavljanja dodatnih finansijskih uslova većih od maksimalno propisanih - navodi DRI. - Kako Uprava ne vrši evaluaciju postupaka u dovoljnoj meri i nema podatke o ostvarenim uštedama, ni nakon nekoliko godina od uvođenja sistema centralizovanih nabavki ne može da sagleda efekte centralizacije nabavki i na osnovu toga predloži mere u cilju unapređenja sistema.
Beograd i Kragujevac uspešniji
Gradovi Beograd i Kragujevac za koje je sprovođenje centralizovanih javnih nabavki mogućnost, a ne obaveza - efikasnije sprovode ove postupke. To je zakučak DRI.
- Za 2017. godinu, Grad Beograd je prikazao oko 450 miliona dinara uštede, a Kragujevac oko 138 miliona dinara - stoji u izveštaju. - Od 2016. do 2018. godine, u proseku je bila obezbeđena konkurencija, sa dve ili više od dve ponude, u Beogradu u više od 70 odsto postupaka. Kragujevac je to uspeo u više od 55 odsto postupaka.