
Zašto da učestvujete na tenderima?
- 19. Feb 2019
- Javne nabavke
- TenderiLIVE
„Rizik stvara kapital“, fraza je koju polako i sigurno ponuđači napuštaju dajući prednost zakonitim tenderima, kao sigurnijem i ekonomičnijem putu do pobede. Statistika samo to potvrđuje.
Poslednji parametri Uprave za javne nabavke, pokazuju da je samo u prvoj polovini prošle godine, ukupna vrednost javnih nabavki iznosila čak 135,3 milijardi dinara.
Najveća učešća imala su upravo velika, javna preduzeća, ustanove zdravstvene i socijalne zaštite, javna komunalna preduzeća i najuspešnije kompanije, a to je čak ¾ ukupne vrednosti javnih nabavki.
Za to je sigurno zaslužna sve veća zastupljenost otvorenog postupka javnih nabavki, koji ponuđačima otvara sigurnost u pravilnost i zakonitost tendera i isključuje mogućnost eventualnih zloupotrebi i neregularnosti.
Uspešne kompanije svoje vreme i kapital ulažu u pouzdane sfere u kojima su im njihova prava i pravna zaštita zagarantovani.
Najznačajniji pokazatelj uspešnog funkcionisanja sistema javnih nabavki jeste preovladavanje transparentnih i konkurentnih postupaka, kao što su otvoreni i restriktivni. Član 10, Zakona o javnim nabavkama ističe pravilo obezbeđivanja konkurencije kao preduslov zakonitog tendera, što se nikako ne sme dovesti u pitanje forsiranjem pregovaračkog postupka.
Prema ocenama Evropske komisije, Srbija u potpunosti odgovara zahtevima EU. Naime, zastupljenost otvorenog postupka je čak 86% od ukupnog broja, odnosno, u hiljadama dinara, 104.841.583 dinara od ukupno ostvarenih 122.095.463. Pritom je procentualna zastupljenost pregovaračkog postupka iznosila svega 5%, koliko i u zemljama Evropske unije.
Otvoreni postupak sa pozicije ponuđača znači transparentnost, otklanjanje eventualnih sumnji da je isti “namešten”, dakle samim tim i nediskriminaciju, obezbeđivanje zdrave konkurencije. To znači, ako su transparentnost i jednak tretman ponuđača obezbeđeni u praksi, konkurencija će biti intenzivnija, jer je sasvim realno za očekivati da ponuđači neće učestvovati ako posumnjaju u „nameštenost“ tendera u korist određenog ponuđača, ili uopšte u mogućnost ostvarivanja i zaštite svojih Zakonom zagarantovanih prava.
Samim tim se, logično i ponuda smanjuje.
Izveštaji RZS za prvu polovinu 2015.godine ukazuju na uvećanje broja ponuda (2,7%) u odnosu na isti period iz 2014.godine, što se s razlogom dovodi u vezu sa porastom broja javnih nabavki koje se sprovode u otvorenom postupku.
Ponuđači su sigurni u tendere i žele da budu deo postupka fer i zdrave konkurencije. S druge strane, broj ponuda u pregovaračkom postupku je čak dvostruko manji!
Najniža cena nije uvek i najpovoljnija ponuda!!!
Pravi, ozbiljni ponuđači koji ne sumnjaju u sopstveni i bonitet svojih proizvoda žele da budu deo zdrave i jake konkurencije u postupku u kom do pobede na tenderu svi ponuđači imaju jednak start. Jer, ne samo pobeda, nego i samo učešće u takvom jednom postupku,sami po sebi predstavljaju potvrdu kvaliteta odnosnog ponuđača.
Privredni subjekti sve više uviđaju pogodnosti učestvovanja u postupcima javnih nabavki i njihov broj se prema statistici Agencije za privredne registre povećao na 7234 u samo prvoj polovini prošle godine.
Zahvaljujući APR-u, svi ponuđači koji ispunjavaju uslove iz člana 75. Zakona o javnim nabavkama upisuju se u Registar ponuđača i ovaj broj ponuđača je u odnosu na ranije rezultate, rekordan.
Jedinstvena, transparentna baza podataka, predstavlja još jedan vid uštede ponuđačima, smanjivanje administrativnog tereta i troškova, i to kako vremena tako i novca.
Naime, ponuđači mogu da dostave dokaze o ispunjenosti obaveznih uslova iz člana 75, stav 1, tačke 1-4, Agenciji za privredne registre (APR) na osnovu kojih ih APR upisuje u Registar ponuđača. Ponuđači koji su upisani u Registar, umesto da za svaki postupak javne nabavke pribavljaju dokaze o ispunjenosti ova četiri obavezna uslova, treba samo da u podnesenoj ponudi navedu da su upisani u isti, kako bi naručilac taj navod mogao i da proveri.
Registar ponuđača počeo je sa radom 1. septembra 2013. godine i vodi ga APR, a o tome koliko je Registar koristan ponuđačima svedoči njihovo rastuće interesovanje za upis u isti. Kako upis u Registar nije obavezan, sve veći broj registrovanih ponuđača, učesnika tendera, jasan je pokazatelj da su istim i više nego zadovoljni.
Broj ponuđača i javnih nabavki raste, a mere i Izmene zakona o javnim nabavkama su zajedno sa ostalim merama afirmacije javnih nabavki, smanjile broj izmena ugovora na svega 3% od ukupnog broja, odnosno da je tek na svakih 100 ugovora izvršeno svega tri izmene.
Ipak, ponuđače najviše ohrabruje podatak da je od ukupnog broja, čak 89% započetih postupaka uspešno i okončano, pri čemu se računaju postupci, kod kojih preovladava broj partija za koje je zaključen ugovor, u odnosu na broj partija koje su obustavljene ili poništene. Brojčano, radi se o 14.135 uspešnih postupaka nabavki malih vrednosti, odnosno 17.188 kod nabavki većih vrednosti!
Poništenih i delimično poništenih postupaka nije bilo.